ADVERTISEMENT

Napredak postignut u petak bio je moguć tek nakon što je premijer Slovačke Robert Fico pristao da ukine svoj veto.

Evropska unija dogovorila je uvođenje novog kruga sankcija protiv Rusije, usmjerenih na energetski i finansijski sektor te zemlje, u pokušaju da dodatno oslabi Kremlj i "primora Moskvu na privremeno primirje u Ukrajini", objavljeno je iz Brisela.

Sankcije, koje su ambasadori odobrili u petak u Briselu, zabranjuju sve transakcije sa 22 ruske banke, Ruskim fondom za direktne investicije i njegovim podružnicama, kao i direktnu i indirektnu upotrebu podvodnih gasovoda Sjeverni tok, koji su trenutno zatvoreni, ali koje Moskva planira da ponovo pokrene u budućnosti.

Pored toga, EU pretvara gornju cijenu ruske sirove nafte, koja je od decembra 2022. bila fiksirana na 60 dolara po barelu, u dinamički mehanizam koji će uvijek biti 15% niži od prosječne tržišne cijene, prema diplomatskim izvorima.

Nova gornja cijena počeće na 47,6 dolara po barelu i automatski će se prilagođavati svakih šest mjeseci, uz mogućnost dodatnih izmjena u slučaju značajnih promjena na tržištu.

Sjedinjene Američke Države, koje su ranije bile glavni zagovarač ograničenja cijene na nivou G7, nisu podržale ovo novo smanjenje.

Takođe, dodatnih 105 brodova koji pripadaju „floti u sjeni“ – starim tankerima koje Moskva koristi da zaobiđe ograničenja cijene – sada nemaju pristup lukama EU i uslugama unije. Ovo povećava broj brodova na crnoj listi na preko 400.

Kako bi se zatvorila poznata pravna rupa, EU je odlučila da zabrani uvoz naftnih derivata proizvedenih rafinisanjem ruske sirove nafte, koji se zatim prodaju unutar unije pod drugim oznakama. Ovi proizvodi uglavnom dolaze iz Indije i Turske.

Ograničenja pogađaju i 11 kompanija izvan Rusije koje su optužene da pomažu zaobilaženje sankcija, uključujući četiri iz kontinentalne Kine i tri iz Hong Konga.

Ovaj dogovor predstavlja 18. paket sankcija od februara 2022. Visoka predstavnica Kaja Kallas nazvala ga je jednim od „najjačih do sada“.

„Pogađamo srce ruske ratne mašine“, izjavila je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen.

„Pritisak postoji. I ostaće dok Putin ne zaustavi ovaj rat“, dodala je.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski takođe je pozdravio ovu odluku. „Ova odluka je suštinska i pravovremena, posebno sada, kao odgovor na pojačanu brutalnost ruskih napada na naše gradove i sela“, rekao je.

Politički proboj bio je moguć tek nakon što je Slovačka popustila i ukinula svoj veto, koji je do tada sprečavao usvajanje novih sankcija.

Slovačko protivljenje odnosilo se na potpuno drugačije pitanje: planirano ukidanje svih ruskih fosilnih goriva do kraja 2027. godine.

Evropska komisija predstavila je plan u maju, a nacrt zakona u junu, koji predviđa postepene zabrane kratkoročnih i dugoročnih ugovora o gasu.

Kao zemlja bez izlaza na more, Slovačka je žestoko protestovala protiv plana, upozoravajući da bi on mogao da poveća cijene za potrošače, oslabi konkurentnost i ugrozi energetsku bezbjednost. Pošto je plan postupnog ukidanja podložan kvalifikovanoj većini, Bratislava se odlučila da koristi pravo veta na sankcije – koje zahtijevaju jednoglasnost – kako bi iznudila ustupke iz Brisela.

Tokom samita EU prošlog mjeseca, premijer Robert Fico pojačao je pritisak nizom zahtjeva za finansijsku kompenzaciju koji nisu prihvaćeni.

Fico je tvrdio da Slovačkoj prijeti tužba Gasproma, ruskog gasnog monopola, u vrijednosti od 16 do 20 milijardi eura zbog prekida dugoročnog ugovora koji važi do 2034. Komisija, s druge strane, tvrdi da će zabrane gasa predstavljati „višu silu“ na sudu i zaštititi vlade i kompanije od odšteta.

U utorak je von der Leyen poslala Ficu pismo na tri stranice s objašnjenjima o sprovođenju plana ukidanja, uključujući moguću upotrebu državne pomoći i fondova EU za „kompenzaciju negativnih efekata na domaćinstva i industriju“.

Von der Leyen je takođe obećala da će pojasniti kriterijume za aktiviranje „hitne kočnice“ kojom bi se privremeno obustavila primjena zabrana na gas u slučaju „ekstremnih skokova cijena“.

U pismu se nije pominjao poseban finansijski paket za Slovačku.

„Tijesno sarađujemo sa državama članicama koje su najviše pogođene, posebno Slovačkom, kako bismo osigurali da postupno ukidanje ruskih energetskih uvoza bude postepeno i dobro koordinisano u cijeloj uniji“, napisala je von der Leyen.

Prema Ficu, koji je cijelo povjerljivo pismo objavio na društvenim mrežama, ponudu Komisije su njegovi koalicioni partneri u potpunosti odbacili.

„Njihov odgovor je da su garancije Komisije za Slovačku nedovoljne – neki su ih čak opisali kao NIŠTA“, rekao je.

Zatim je zatražio potpuno izuzeće iz plana, kako bi Slovačka mogla da nastavi kupovati ruski gas do kraja važećeg ugovora sa Gaspromom 2034. godine.

Ali nekoliko dana kasnije, pod rastućim pritiskom, Fico je ipak ukinuo veto.